S porastom dnevnih temperatura zraka stvaraju se povoljni uslovi za razvoj velikog broja uzročnika biljnih bolesti i štetnika na voćkama, koji su prezimili ispod kore drveta, pukotinama , na stablu, granama i drugim skrivenim mjestima.
Gdje se slabo ili uopšte ne provode mjere zaštite, voćna stabla su obrasla gustom mahovinom . Voćna stabla koja se nalaze u blizini šume izložena su napadu šumskih insekata, jer šumski insekti polažu jaja kako na stablima šumskog drveća, tako i na voćnim stablima.
Svako stablo bez obzira da li se radi o većim voćnim nasadima sa savremenom tehnologijom proizvodnje ili pojedinčnim stablima oko kuća i vikendica, zahtijeva njegu tokom cijele vegetacije.
O zimskoj zaštiti u voćnjacima na današnjoj press konferenciji govorila je Sadeta Ahmetović, viši stručni saradnik za izvještavanje i prognozu u Ministarstvu za privredu BPK Goražde.
„Njega voćnih stabala u zimskom periodu podrazumijeva uklanjanje mumificiranih plodova, biljnih ostatka, suhog lišća, odstranjivanje suhih i polusuhih grančica kao mogućih izvora zaraze te rezidbu voćki i primjenu zaštitnih sredstava. Poslije rezidbe voćki, potrebno je izvršiti zaštitu preparatima na bazi bakra, uz dodatak mineralnog ulja ili gotovim preparatima koji u sebi sadrže i bakar i mineralno ulje.
Bakar smanjuje infekcioni potencijal velikog broja uzročnika bolesti koji prezimljuju na voćkama kao što su:
-kovrčavost lista breskve čiji je uzročnik gljiva Taphrina deformans. Radi se o čestom oboljenju na listovima breskve. U povoljnim uslovima vlage i temperature u proljeće, listovi dobivaju tamno crvenu boju i uvijeni su. Takvi listovi opadaju i formiraju se novi, a biljka se dodatno iscrpljuje. Zaštita se vrši isključivo preventivno i ostvarena infekcija se ne može suzbiti, jer ima samo primarnu infekciju, tako da sekundarnog širenja bolesti nema.
-Rogač šljive, uzročnik gljiva Taphrina pruni. Inficirani plodovi rastu brže nego zdravi, pod uticajem gljive deformišu se i izgledaju iskrivljeno. Odmah se daju uočiti. Takvi plodovi se osuše ili ih napada monilija.
-sušenje cvjetova i grančica koštičavog voća, uzročnik gljiva Monilia laxa.Najčešće napada višnju i breskvu. Inficirani cvjetovi dobijaju smeđu boju i suše se, izgledaju kao da su vatrom spaljeni. Mnogi smatraju da je uzrok tog stanja niske temperature i mraz.
-šupljikavost lišća koštičavog voća, uzročnik gljiva Stigmina carpophylla. Inficirani listovi usljed smanjenja fotosintetske funkcije propadaju, a tržišna vrijednost plodova je smanjena.
-krastavost lista i ploda jabuke i kruške, čiji su uzročnici gljive Venturia. Primarnu infekciju uzrokuju askospore koje inficiraju listove jabuke i kruške i ukoliko se ne suzbije, kasnije dolazi do sekundarne infekcije gdje se stvaraju konidiospore koje inficiraju plodove. Takvi plodovi ostaju nerazvijeni, puca im kožica i stvaraju se kraste što utiče na smanjenje tržišne vrijednosti.
-Bakteriozna plamenjača jabučastog voća čija je uzročnik bakterija Erwinia amilovora. Radi se o fitopategonoj bakteriji koja se nalazi na karantinskoj listi štetnih organizama. Erwinia amylovora je uzročnik bakteriozne plamenjače jabuke , kruške i dunje koja uzrokuje sušenje cvjetova, grana, trulež plodova . U slučaju jače infekcije može doći do propadanja kompletnih nasada. Najosjetljiviji dijelovi biljke su cvjetovi , bakterija preko cvijeta prodire u voćku. Inficirani listovi izgledaju kao da su spaljeni i često ostaju na stablu u toku zime. Jednogodišnji izboji na vrhu se saviju u obliku „pastirskog štapa“, oboljeli plodovi se smežuraju i mumificiraju i kao takvi vise na rodnim grančicama. Bakterija se dalje širi i zahvata sve organe uključujući i glavno deblo. Ovaj patogen se održava u ranama na stablu. Na tim mjestima se formiraju kapljice bijele boje eksudat-iscjedak koji sadrži bakterije.
-Suzbijaju se uzročnici bakterioznog raka voćnih vrsta.
Mineralno ulje guši štetnike, zaustavlja se dalji razvoj položenih jaja, a slojem ulja zatvaraju se brojne rane nastale prilikom mehananičkih oštećenja i rezidbe. Suzbijaju se između ostalih:
-Odrasle jedinke i larve kruškine buhe, lisnih ušiju, crvenog pauka, jabučnog savijača, cvjetojeda i moljca i dr.
-Jaja šumskih insekata-mali mrazovac i niz drugih patogena koji prezimljuju na drvenastim dijelovima“, ističe Sadeta Ahmetović.
Zimska zaštitu, prema njenim riječima, potrebno je izvršiti do početka kretanja vegetacije, prekrivanjem cijelog stabla ,po mirnom vremenu, kad su dnevne temperature iznad 7 stepeni C i kad nema opasnosti od niskih noćnih temperatura.
„Zimska zaštita se ne treba propustiti, jer su u 2018.godini velike štete na voćnim stablima evidentirane od malog mrazovca, u narodu poznatijeg kao „zeleni crv“, koji se prošle godine nije pojavio, ali je na voćnim stablima evidentirano prisutvo jabučnog moljca.
Izvještajno-prognozna služba raspolaže sa dvije agrometeorološke stanice putem kojih se mogu pratiti određene biljne bolesti.
Sve promjene koje se evidentiraju na biljkama kako na terenu tako i putem agrometeoroloških stanica se evidentiraju i objavljuju na web stranici Vlade Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“- kazala je na press konferenciji Sadeta Ahmetović, viši stručni saradnik za izvještavanje i prognozu u Ministarstvu za privredu BPK Goražde.
Na kraju, i napomena da zaštitna sredstva treba koristiti u skladu sa priloženim uputstvom.