Kontakt | Premijer | Budžet | Zakoni | Linkovi
IZ IZVJEŠTAJNO-PROGNOZNE SLUŽBE MINISTARSTVA ZA PRIVREDU
Predstavljene mjere zaštite povrtlarskih i voćarskih kultura
Datum: 01.04.2019.

U Izvještajno-prognoznoj službi Ministarstva za privredu danas je bilo govora o zaštiti biljaka za vrijeme proljetne sjetve.

Budući da je sjetva i sadnja povrtnih kultura na otvorenom u toku, istaknuto je jedan uslova uspješne proizvodnje da se one ne uzgajaju u monokulturi, tj. da se iste kulture ne uzgajaju svake godine na istom mjestu.

– Na otvorenom polju kod nas se najviše uzgaja krompir koji pripada porodici Solaonaceae. Istoj toj porodici pripadaju paparika, paradajz, patlidžan i duhan. Ako smo u prethodnoj godini uzgajali krompir na nekoj parceli, u ovoj godini na toj parceli ne treba uzgajati krompir i kulture iz te porodice iz razloga jer ih napadaju iste bolesti i štetočine. Ukoliko se kulture uzgajaju u monokulturi duži niz godina, štetni patogeni se namnože da ih je teško kasnije suzbiti i zaštitnim sredstvima – pojasnila je viša stručna saradnica u Izvještajno-prognoznoj službi Sadeta Ahmetović.

Potrebne su mjere opreza i kod sadnje luka.

– Luk koji se uzgaja u monokulturi manje je otporan na plamenajaču, čiji je uzročnik gljiva Peronospora destruktor, koja  u toku vegetacije uništava lisnu masu, a kasnije u skladištu dolazi do truleži glavica luka. Povoljni uslovi za pojavu plamenjače na luku su vlažnost zraka od 80 % duže od 5sati i temperature zraka oko 12 stepeni. Obavezna mjera zaštite je gajanje luka u plodoredu. Ne treba saditi luk ni blizu parcele gdje se uzgajao prošle godine i luk ne treba saditi previše gusto. Saditi  na parcelama koje su ocjedite, osvijetljene, provjetrene. Sadni materijal mora biti zdrav. Ukoliko je nastupila  infekcija, zaštita se može izvršiti sredstvima na bazi aktivnih materija kaptana i mankozeba .

Plamenjača nije jedina opasnost kod uzgoja luka.

– Velike štete luku pričinjava lukova muha – Hylemia antiqua. Ima tri generacije godišnje, a najveću štetu pričinjava prva generacija, jer napada luk kad je nerazvijen. Lukova muha izaziva crvljivost luka, biljke zaostaju u rastu, listovi su ukovrčani, žute i počinju da venu. Može se suzbiti postavljanjem žutih ljepljivih ploča u usjev luka – kazala je Ahmetović.

Ona je također istakla da je obavezno uništavati i korovske biljne vrste, jer njih naseljavaju lisne uši koje su prenosioci virusnih oboljenja.

Ovom prilikom bilo je govora i o zaštiti u voćnjacima.

– U fenofazi cvjetanja šljive, obratiti pažnju na pojavu šljivine osice. Štetu pričinjavaju larve, napadaju tek zametnute plodove šljive. Jedna larva može da ošteti pet plodova, koji kasnije opadaju. Zaštita se može izvršiti postavljanjem bijelih ljepljivih ploča na stabla šljive u fenofazi cvjetanja, čime se smanjuje brojnost ovog štetnika. Zaštitna sredstva se mogu koristiti u fenofazi precvjetavanja, u večernjim satima – pojasnila je Sadeta Ahmetović.

Neophodne su i druge mjere zaštite u voćnjacima.

– Potrebno je pratiti kretanje štetnih insekata na voćkama, a posebno malog mrazovca poznatog u narodu kao „zeleni crv“. U prethodnoj godini, veliki broj voćnih stabala na području našeg kantona je bio napadnut od strane ovog štetnika. Pojavom gusjenica koje su svjetlo zelene boje, zaštita se može izvršiti zaštitnim sredstvima čije aktivne materije imaju dozvolu za upotrebu u BiH – kazala je Ahmetović i dodala da se zaštita treba vršiti u skladu s Pravilnikom o obavezama korisnika fitofarmaceutskih sredstava (FFS) („Službeni glasnik BiH „ br. 101/12).

Članom 7. navedenog pravilnika propisana ja i zaštita pčela i to kako slijedi:

(1) U vrijeme cvjetanja poljoprivrednih kultura, korisnik je obavezan najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim FFS opasnim za pčele obavijestiti pčelare. Obavijest mora sadržavati datum i tačno vrijeme tretiranja, trgovinski naziv FFS, naziv korisnika FFS, te podatke o mjestu tretiranja. Ako korisniku pčelar nije poznat, obavezan je obavijestiti najbliže udruženje pčelara.

(2) Korovi i trave u fazi cvjetanja u višegodišnjim zasadima, u trenutku tretiranja FFS koja su opasna za pčele, moraju biti pokošeni ili na drugačiji način treba spriječiti da FFS dođe s njima u dodir.

(3) U vrijeme cvjetanja gajenih biljaka zabranjena je primjena sistemičnih FFS opasnih za pčele.

(4) Primjena kontaktnih FFS opasnih za pčele u vrijeme cvjetanja gajenih biljaka dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši od dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.

Ovom prilikom naglašeno je da sva sredstva za zaštitu biljaka treba koristiti prema uputama proizvođača.

 

Aktivnosti ministarstva
Kontakt

Maršala Tita 13, 73 000 Goražde
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 38 221 772, Fax: +387 38 240 400
e-mail: privreda@bpkg.gov.ba

MINISTAR

 

MENSAD ARNAUT, magistar TIZO

Tel: +387 38 221 772
Fax: +387 38 240 400
e-mail:privreda@bpkg.gov.ba
e-mail: mensad.arnaut@bpkg.gov.ba

webmail kanton gorazdewebmail
Copyright © 2005-2019. BPK Goražde.